Nautički turizam je vid turizma koji se odvija na vodi ili uz vodu. Dve međunarodne reke, Sava i Dunav protiču kroz nekoliko evropskih zemalja i spajaju se na mestu gde je i nastao Beograd. Beograd kao grad na dve reke ima veliki potencijal za razvoj nautičkog turizma, kako na vodi, tako i na obalama, a takođe, pritoke u reku Savu, reka Kolubara i Topčiderka, koje se nalaze u akvatoriju gradske teritorije predstavljaju potencijale za razvoj. Dužina obala reka na teritoriji Beograda je preko 200 km, a 37 km akvatorija u centralnoj zoni Beograda sa Velikim Ratnim ostrvom, Adom Ciganlijom, Međicom, Hujom, 5 šetališta pored reka, biciklističkom stazom, sportskim klubovima za vodene sportove veliki su potencijal i prepoznatljivost našeg grada.
Nautički proizvod vezan uz mirne vode je plovidba rekama i jezerima, koji osim glavnog motiva plovidbe uključuje i korišćenje svih objekata nautičke infrastrukture i komplementarnih proizvoda i usluga u funkciji turizma (marine, pristaništa i vezovi, smeštaj, prehrana, zabava, kultura) [1]
Glavne grupe proizvoda su:
- plovidba malih rekreativnih čamaca po rekama i jezerima – 2-4 osobe
- rent-a-boat – iznajmljivanje malih i srednjih čamaca, jahti i jedrilica, na rekama i jezerima – 4-12 osoba
- plovidba putničkih brodova na linijskim i vanlinijskim rutama – razgledanje grada Beograda, plovidba do drugih gradova i slično) – više od 12 putnika
Ovaj proizvod se delimično razvio i odnosi se na razgledanje mesta i destinacije (Beograda), izleti u okolinu, ponuda posebnih interesa (posmatranje ptica, biciklizam i pešačenje). U Beogradu trenutno postoji nekoliko kompanija-manjih i većih brodova koje se bave ovom vrstom pružanja usluga. Ova razgledanja za unutrašnju plovidbu uglavnom su vožnje, bez pratnje vodiča po različitim itinererima. Jedan od uobičajenih itinerera je Zemun, Veliko Ratno ostrvo, Ušće Save u Dunav, Kej 25.maj, Beogradska tvrđava, Stari grad, mostovi Beograda, novobeogradska obala do Ade Ciganlije.
- kruzing – veći i veliki brodovi od 200-300 putnika,
- Kružna putovanja rekama kroz više zemalja 7-21 dan (kombinovanje plovidbe i veza/pristajanja)
- Razgledanje mesta i destinacije, izleti, ponuda posebnih interesa (posmatranje ptica, biciklizam i pešačenje).
Poslednjih godina ove grupe su se postepeno i ravnomerno razvijale (osim baržing – tagljači adaptirani za turističku plovidbu), a jedan od glavnih segmenata nautičkog turizma Beograda koji se najviše razvio i od koga je generisan najveći prihod odnosi se na kružna putovanja rekama, koja obuhvataju organizovane pakete putovanja (veći i veliki brodovi za 20-300 osoba). Specifičnost rečnog krstarenja kabinskim brodovima (kruzerima) ogleda se u kombinovanju plovidbe i boravka na pristaništima u više, unapred određenih, destinacija. Potencijal proizvoda se zasniva na činjenici da stalno raste broj turista na rečnim krstarenjima, kao i da je Dunav najpopularnija reka za ovaj oblik turizma.
Krstarenje Dunavom atraktivno je za turiste iz Nemačke, Kanade, SAD, Velike Britanije, Austrije, Francuske, Italije i Skandinavije.Tokom boravka posećuju se istorijske i kulturne znamenitosti, a među najposećenijim su Beogradska tvrđava, Hram Svetog Save, Muzej 25. maj, Knez Mihailova ulica, ali i brojni drugi lokaliteti. Program dopunjuju i različiti zabavni sadržaji (folklorni nastupi i sl.) U Beograd pristaju brodovi koji započinju svoja krstarenja u brojnim evropskim gradovima i metropolama. Beograd broji više od 500 pristajanja sa oko 65.000 turista godišnje.
[1] Institut ekonomskih nauka (IEN) – BEOGRAD, Strategija razvoja turizma Beograda, strane, Beograd, 2008